Ulaganje u narodne obveznice, dionice, zlato: prednosti i nedostaci
U medijima se ovih dana mnogo govori o narodnim obveznicama koje će građani Republike Hrvatske moći kupiti u drugoj polovici veljače. O čemu se tu zapravo radi, i kako se ulaganje u obveznice može usporediti s drugim oblicima ulaganja, uključujući i investicijsko zlato? O tome doznajte u nastavku teksta.
Ulaganje u obveznice vrlo je popularan i široko rasprostranjen oblik investiranja novca diljem svijeta. Osobito je popularan u zemljama razvijenoga Zapada. Pojedinci u Hrvatskoj mogu investirati u obveznice posredno, putem kupnje udjela u domaćim fondovima koji u svojem portfelju obveznice kupuju i drže kao dio ulagačke strategije.
Izravna kupnja obveznica
U tom smislu, ideja narodnih obveznica (za razliku od “fondovskih obveznica”) jest omogućiti građanima da državne obveznice kupe izravno, bez fondovskog posrednika, što predstavlja svojevrsnu novost na domaćem investicijskom tržištu.
Ipak, pojam “narodna obveznica” nije potpuno nepoznat domaćoj javnosti. Primjerice, početkom 70-tih godina prošlog stoljeća Socijalistička Republika Hrvatska emitirala je obveznice nominale 300 jugoslavenskih dinara kojima su se nastojala prikupiti sredstva za izgradnju autoceste Zagreb-Split.
Te su obveznice emitirane u jeku “Hrvatskoga proljeća”, pa kada je pokret za veću neovisnost Hrvatske unutar Jugoslavije ugušen početkom 1972. godine, projekt namjenske uporabe novca za cestovnu infrastrukturu nikada nije ostvaren.
Što su obveznice?
Obveznice su svojevrstan zajam ili kredit koji se daje državi ili tvrtki na način da država ili tvrtka koja treba novac ponudi na tržištu vrijednosni papir ili obveznicu. Entitet koji izdaje obveznicu obvezuje se da će u određenom vremenskom roku vratiti taj zajam zajedno s pripadajućom kamatom.
Obveznice mogu izdavati države, ali i tvrtke kojima je potreban novac za razvoj ili pak za konkretne projekte. Obveznice koje izdaje država nazivaju se državne obveznice, a obveznice koje izdaje tvrtka nazivaju se korporativne obveznice.
Sigurnost ulaganja u obveznice
Koliko je ulaganje u državne obveznice poput hrvatskih narodnih obveznica sigurno? Odgovor na to pitanje prilično je jednostavan: ulaganje u obveznice sigurno je koliko je sigurna sposobnost entiteta koji je izdao obveznice da vraća svoje dugove. Dakle, u slučaju hrvatskih narodnih obveznica, ukoliko vjerujemo da će država Hrvatska vratiti svoj dug u roku u kojem se obvezala, možemo reći da je obveznica sigurna.
Stručnjaci smatraju kako je Hrvatska ulaskom u zonu europske valute eura od 1. siječnja 2023. godine značajno ojačala svoj kreditni rejting. A to znači da je ulaganje u hrvatske državne obveznice postalo sigurnije, budući da iza domaćih obveznica u neformalnom smislu stoje sve države članice Eurozone, pa i sama Europska središnja banka (ECB). Ta potpora nije izravna, ali u svakom slučaju postoji, te predstavlja dodatno jamstvo kreditne sposobnosti Republike Hrvatske.
Prednosti i nedostaci
U ulagačkom smislu, investiranje u obveznice predstavlja svojevrsnu konkurenciju ulaganjima u druge oblike imovine, uključujući i plemenite kovine. Ulagačka konkurencija zlatu i srebru nisu samo obveznice, nego i drugi oblici ulaganja: u dionice trgovačkih društava, u nekretnine, u gotovinu, u umjetnine i starine…
Svaki od tih oblika ulaganja ima svoje prednosti i nedostatke. Na ta specifična svojstva svake pojedine ulagačke kategorije treba obratiti pozornost i uzeti ih u obzir kada pojedinac odabire kamo uložiti svoj novac.
Stoga u nastavku dajemo kratak pregled i usporednu ocjenu ulaganja u hrvatske državne obveznice i u plemenite kovine. Ocjene se kreću u rasponu od 1 do 5, pri čemu je jedinica najslabija, a petica najbolja ocjena.
1. Sigurnost
Investicijsko zlato: 5 | Hrvatske državne obveznice: 4
Sigurnost pojedine obveznice može se najbolje procijeniti na temelju povijesnih podataka o državi koja obveznice izdaje. Zemlje poput Sjedinjenih Američkih Država ili Švicarske imaju dugu povijest izdavanja državnih obveznica, te isto tako dugu povijest redovitog vraćanja svojih dugova. Nasuprot njima nalaze se zemlje poput Argentine ili Rusije koje iz različitih razloga u zadnjih nekoliko godina nisu bile u stanju vraćati dugove nastale na osnovi izdanih državnih obveznica, dakle, može se reći da su doživjele bankrot. Zbog toga se državne obveznice SAD-a ili Švicarske smatraju vrhunskima, dok se državne obveznice Argentine ili Rusije smatraju smećem (junk). Hrvatska u tom pogledu nema dugu tradiciju izdavanja obveznica, budući da je naša zemlja neovisnost stekla pred tek nešto više od 30 godina, no do sada Hrvatska nije imala problema s vraćanjem dugova, tako da je sigurnost njezinih obveznica vjerojatno puno bliža petici nego jedinici.
Povijesni podaci o ulaganju u zlato pak govore kako je riječ o vrlo duboko ukorijenjenom načinu investiranja novca, koji je poznat tisućama godina i koji se nije suštinski mijenjao tijekom cijelog razdoblja povijesti čovječanstva. U tom smislu, zlato po svojoj postojanosti daleko nadilazi državne obveznice, pa čak i one vrhunske.
